Čitanje je:
- stjecanje novih znanja i proširivanje spoznaja
- poticaj na razmišljanje o stvarnom životu
- poticaj za razumijevanje ljudskog karaktera
- poticaj za dobivanje govornog i pismenog izražavanja
- poticaj gromoglasnog smijeha ali i suza
- izgrađivanje sustava vrijednosti za prepoznavanje kvalitetne literature
- bijeg u neku drugu stvarnost, razvijanje mašte
- doživljaj sudbina koje nikada nećete biti
- razvijane sposobnosti koncentracije, pažnje, pamćenja, mišljenja, logičkog zaključivanja
- razvijanje kritičkog mišljenje
- bogaćenje rječnika, razvijanje senzibiliteta za ljepotu jezika
- upoznaje forme pismenog izražavanja
- poticaj za razvijanje vlastite pismene kreativnosti
- bogaćenje svog emocionalni svijet
- zanimljivo i korisno provođenje svog slobodnog vremena
Ako još niste postali knjigoljubac, ne brinite vrijeme je pred vama i možete ga dostići, nadoknaditi sve što ste propustili. Za čitanje nikad nije kasno. Ne morate čitati ozbiljne misli, ako vam je dosta ozbiljnog svijeta u kojem živite. Ali, čitanje će vas obogatiti ispuniti vašu dušu i um, osloboditi vas spona za koje niste ni znali da postoje u vama, odvesti vas u krajeve u koje nikada nećete otići. Tisuće je dobrih razloga zašto je dobro čitati, ali najjače je da vam oslobaća um i obogaćuje dušu. Oslobađanjem uma oslobodit ćete stege u sebi, otvoriti i proširiti vidike koje sa sobom nosi život u ovom “ludom” vremenu kada sve manje obogaćujemo dušu. Knjiga je čudesan predmet. Ona ima čudesnu moć. O toj moći najbolje svjedoće riječi velikog književnika Ive Andrića na dodijeli Nobelove nagrade koju je dobio za svoj roman “Na Drini Ćuprija” u Stocholmu 1961. godine.
| O priči i pričanju - govor I. Andrića prilikom dodjele Nobelove nagrade |
Čitanje koje uveseljava i koje donosi korist, koje uveseljava i podučava, ima sve što bi se moglo poželjeti. (Jacques Amyot)
Prva putujuća knjižnica
Sahib Ibn Abbad( Ismail Ibn Abbad) bio je veliki perzijski vezir koji je živio u 10. Stoljeću.Veliki vezir je bio toliko veliki zaljubljenik u čitanje i znanje da je stvorio sebi knjižnicu od 117 000 svitaka (knjiga). Međutim zbog čestih putovanja veliki vezir nije mogao uživati u svojim knjigama pa je odlučio da ih nosi sa sobom. Zato je osmislio prvu putujuću knjižnicu. Uzeo je četristo deva (toliko mu ih je trebalo za sve njegove knjige) koje su bile dresirane za hodanje u odrede po abecednom redu. Vodili su ih knjižničari koji su ujedno bili i goniči deva. Kada bi Sahib putem poželio koju knjigu, knjižničari odnosno goniči brzo bi je nalazili zahvaljujući vješto poredanim devama.
Sahib Ibn Abbad( Ismail Ibn Abbad) bio je veliki perzijski vezir koji je živio u 10. Stoljeću.Veliki vezir je bio toliko veliki zaljubljenik u čitanje i znanje da je stvorio sebi knjižnicu od 117 000 svitaka (knjiga). Međutim zbog čestih putovanja veliki vezir nije mogao uživati u svojim knjigama pa je odlučio da ih nosi sa sobom. Zato je osmislio prvu putujuću knjižnicu. Uzeo je četristo deva (toliko mu ih je trebalo za sve njegove knjige) koje su bile dresirane za hodanje u odrede po abecednom redu. Vodili su ih knjižničari koji su ujedno bili i goniči deva. Kada bi Sahib putem poželio koju knjigu, knjižničari odnosno goniči brzo bi je nalazili zahvaljujući vješto poredanim devama.
| galeb.-a.p._cehov.doc |
| kako_citati_i_istrazivati_knjizevno_djelo.doc |
|
| ||
|
| ||||
