Aurora Borealis Polarna svjetlost je sjaj na noćnom nebu, uglavnom vidljiv na visokim zemljopisnim širinama. Na sjeveru tu pojavu zovemo aurora borealis ("sjeverna zora"), a jugu se naziva aurora australis ("južna zora").
Aurora Borealis ime je dobila prema rimskoj božici zore Aurori i grčkom nazivu za sjeverni vjetar, Boreas. Najčešće se pojavljuje tijekom rujna i listopada te ožujka i travnja.
Polarnu svjetlost uzrokuje Sunčev vjetar. Na svom putu kroz svemir, dio Sunčevog vjetra nailazi na Zemljinu magnetosferu, područje svemira kojim dominira Zemljino magnetsko polje. Silnice Zemljine magnetosfere zakreću dio Sunčevog vjetra prema Zemljinim magnetskim polovima. Polarna svjetlost nastaje kad se elektroni Sunčevog vjetra na visini od 80 - 150 km sudaraju s atomima gornjih slojeva atmosfere.
Premda rijetko, aurora se može vidjeti i sa srednjih zemljopisnih širina, i to kao crvenkasti sjaj na sjevernom obzoru. Dalje prema sjeveru, bliže polu, polarna svjetlost često izgleda kao velika plamena zavjesa koja visi s neba i njiše se lijevo-desno, dok po njenim pokretnim naborima trepere narančasti, zeleni i plavi plamenovi.
Aurora Borealis ime je dobila prema rimskoj božici zore Aurori i grčkom nazivu za sjeverni vjetar, Boreas. Najčešće se pojavljuje tijekom rujna i listopada te ožujka i travnja.
Polarnu svjetlost uzrokuje Sunčev vjetar. Na svom putu kroz svemir, dio Sunčevog vjetra nailazi na Zemljinu magnetosferu, područje svemira kojim dominira Zemljino magnetsko polje. Silnice Zemljine magnetosfere zakreću dio Sunčevog vjetra prema Zemljinim magnetskim polovima. Polarna svjetlost nastaje kad se elektroni Sunčevog vjetra na visini od 80 - 150 km sudaraju s atomima gornjih slojeva atmosfere.
Premda rijetko, aurora se može vidjeti i sa srednjih zemljopisnih širina, i to kao crvenkasti sjaj na sjevernom obzoru. Dalje prema sjeveru, bliže polu, polarna svjetlost često izgleda kao velika plamena zavjesa koja visi s neba i njiše se lijevo-desno, dok po njenim pokretnim naborima trepere narančasti, zeleni i plavi plamenovi.
Svjetski dan poezije engl. World Poetry Day UNESCO je proglasio 21. ožujka 1999. godine s ciljem promoviranja čitanja, pisanja, objavljivanja i poučavanja poezije širom svijeta. Na proglašenju praznika rečeno je kako treba odavati priznanje i podsticaj nacionalnim, regionalnim i internacionalnim poetskim pokretima.
Prema podacima koje posjeduje Nacionalni komitet za proslavu Dana poezije koji je od 1990.-tih smješten na Floridi (USA), Svjetski dan poezije slavio se u drugom obliku još od 1505. godine. Uglavnom se slavio u listopadu, ponekad petog, ali krajem 20. vijeka slavlje se održavalo 15. listopada. Međutim, praznik je zapravo do UNESCO-vog zvaničnog proglašenja, naizmjenično slavljen u listopadu i studenom. Tradicija obilježavanja održala se do danas u mnogim zemljama.
Prema podacima koje posjeduje Nacionalni komitet za proslavu Dana poezije koji je od 1990.-tih smješten na Floridi (USA), Svjetski dan poezije slavio se u drugom obliku još od 1505. godine. Uglavnom se slavio u listopadu, ponekad petog, ali krajem 20. vijeka slavlje se održavalo 15. listopada. Međutim, praznik je zapravo do UNESCO-vog zvaničnog proglašenja, naizmjenično slavljen u listopadu i studenom. Tradicija obilježavanja održala se do danas u mnogim zemljama.
KEMI- SNJEZNI DVORAC-FINSKA
kako_je_rodjena_kreativnost.doc | |
File Size: | 601 kb |
File Type: | doc |
Svjetski dan vodaSvjetski dan voda obilježava se svake godine 22. ožujka
Prve važne preporuke o problemima vezanim za vodu i vodne resurse bile su formulirane na konferenciji Ujedinjenih naroda o vodama koja je održana 1977. godine u Mar del Plati (Argentina). Nakon konferencije Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju u Rio de Janeirou, Opća skupština UN je rezolucijom od 22. veljače 1993. odlučila da se 22. ožujak svake godine obilježi kao Svjetski dan voda i da se na taj dan, diljem svijeta, posebno skrene pozornost na probleme vezane za vodu i vodne resurse, s tim da se svake godine obilježava uz drugi moto. Tako je npr. 1995. godine obilježen pod motom: "Žene i voda", 2004. godine: "Voda i katastrofe", a 2007. godine: "Kako se nositi s oskudicom". Svakog dana prosječno kućanstvo potroši oko 50 litara vode na ispiranje wc-a, jedan od šest ljudi na Zemlji nema dnevnih 20-50 litara osigurane svježe vode, a svakodnevno od posljedica nedostatka vode umire 3.800 djece. Prema procjenama čak 1,1 milijarda ljudi nema pristup pitkoj vodi, a 2,4 milijarde živi bez osnovnih sanitarnih uvjeta.
Prve važne preporuke o problemima vezanim za vodu i vodne resurse bile su formulirane na konferenciji Ujedinjenih naroda o vodama koja je održana 1977. godine u Mar del Plati (Argentina). Nakon konferencije Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju u Rio de Janeirou, Opća skupština UN je rezolucijom od 22. veljače 1993. odlučila da se 22. ožujak svake godine obilježi kao Svjetski dan voda i da se na taj dan, diljem svijeta, posebno skrene pozornost na probleme vezane za vodu i vodne resurse, s tim da se svake godine obilježava uz drugi moto. Tako je npr. 1995. godine obilježen pod motom: "Žene i voda", 2004. godine: "Voda i katastrofe", a 2007. godine: "Kako se nositi s oskudicom". Svakog dana prosječno kućanstvo potroši oko 50 litara vode na ispiranje wc-a, jedan od šest ljudi na Zemlji nema dnevnih 20-50 litara osigurane svježe vode, a svakodnevno od posljedica nedostatka vode umire 3.800 djece. Prema procjenama čak 1,1 milijarda ljudi nema pristup pitkoj vodi, a 2,4 milijarde živi bez osnovnih sanitarnih uvjeta.
desiderata.docx | |
File Size: | 21 kb |
File Type: | docx |
|
Azijske priče
|
|
Feniks je po egipatskoj mitologiji sveto mitološko biće koje je u obliku vatrene ptice.
Govori se da živi 500, 1461 ili 12594 godina (ovisno o izvoru), feniks je ptica crveno-zlatne boje. Nakon kraja životnog kruga feniks izgori, a iz pepela nastane mladi feniks. Mladi feniks pepeo pretvori u jaje i šalje ga u grad Heliopolis (grčki Grad Sunca) u Egiptu. Zbog ovakvog pučkog vjerovanja, feniks je u ranome kršćanstvu postao simbolom uskrsnuća. U tom kontekstu ga navode papa Klement I. i Tertulijan.
Govori se da se izliječi kad je ozljeđen, a to dokazuje njegovu besmrtnost - simbol vatre.
Posjeduje još jedna osobina, pomoću suza može izliječiti bilo kakvu ranu. (izvor- Wiipedija)
Govori se da živi 500, 1461 ili 12594 godina (ovisno o izvoru), feniks je ptica crveno-zlatne boje. Nakon kraja životnog kruga feniks izgori, a iz pepela nastane mladi feniks. Mladi feniks pepeo pretvori u jaje i šalje ga u grad Heliopolis (grčki Grad Sunca) u Egiptu. Zbog ovakvog pučkog vjerovanja, feniks je u ranome kršćanstvu postao simbolom uskrsnuća. U tom kontekstu ga navode papa Klement I. i Tertulijan.
Govori se da se izliječi kad je ozljeđen, a to dokazuje njegovu besmrtnost - simbol vatre.
Posjeduje još jedna osobina, pomoću suza može izliječiti bilo kakvu ranu. (izvor- Wiipedija)
klub_pijaca_vode.doc | |
File Size: | 49 kb |
File Type: | doc |
sigmund_freud.doc | |
File Size: | 346 kb |
File Type: | doc |
prava_ljubav.doc | |
File Size: | 25 kb |
File Type: | doc |
latinske_izreke.doc | |
File Size: | 115 kb |
File Type: | doc |
marulicev-opis-splita.pdf | |
File Size: | 258 kb |
File Type: |
petar_veliki.pdf | |
File Size: | 783 kb |
File Type: |
salvador_dali_i_kruh.pdf | |
File Size: | 565 kb |
File Type: |
Šale_i_anegdote_iz_života_-dobrog_pape-_ivana_xxiii..pdf | |
File Size: | 524 kb |
File Type: |
biblioteke.pps | |
File Size: | 8143 kb |
File Type: | pps |
ove_priče_su_dokaz_da_ljubav_ponekad_nema_rok_trajanja.pdf | |
File Size: | 1404 kb |
File Type: |
biseri.ppsx | |
File Size: | 4236 kb |
File Type: | ppsx |
24_nevjerojatne_stvari.pps | |
File Size: | 3234 kb |
File Type: | pps |